Ova stranica koristi tehničke (neophodne) i analitičke kolačiće.
Nastavkom pretraživanja prihvaćate korištenje kolačića.

EXPO 2030 Roma: ljudi i teritorije

Ležerna šetnja centrom Rima dovoljna je da shvatite zašto je zaslužio titulu “Vječnog grada”. Sloj po sloj povijesti vidljiv je oku, slojevitost koja pruža dragocjene informacije za naučnike, jedinstveno okruženje za svoje stanovnike i izvor čuda za posjetitelje iz svih krajeva svijeta. Već gotovo tri hiljade godina talijanski glavni grad bio je uzor kontinuiteta, sposoban prilagoditi se promjenama i ponovno osmisliti svoju sadašnjost. Njegova opsežna umjetnička baština svjedoči o tome kako se Rim prilagođavao promjenjivim situacijama tokom hiljada godina. Sada ovaj grad predstavlja svoju kandidaturu za domaćina Svjetske izložbe (EXPO) 2030. godine.

Još od antičkih vremena Rim je grad za primjer u pronalasku najsuvremenijih rješenja za zadovoljenje potreba svojih zajednica (već je u vrijeme cara Augusta imao milijun stanovnika!). Jedan od takvih pothvata je futuristička mreža akvadukta koja je Rimu donijela naslov “Regina Aquarum” (kraljica voda), odnosno mreža konzularnih cesta koje su povezivale Vječni grad sa svim provincijama poluotoka i Carstva (sve ceste vode u Rim). Rimska vizija za Expo proizlazi iz ove sposobnosti da iskoristi svoje nasljeđe iz prošlosti i tačno procijeni svoje trenutne potrebe s ciljem stvaranja održive budućnosti.

Rim je od svog osnutka, s obzirom na svoj položaj u središtu Mediterana i na raskrižju između triju kontinenata, crpio ideje i talent izvan svojih granica. Iznimna zbirka umjetnosti i kulture nikada ne bi postojala bez doprinosa mnogih drugih kultura. Kao rezultat, Rim je jedinstvena tapiserija povijesti, prirode i naroda, moderna prijestolnica koju posjećuju milijuni putnika, gdje ljudi žive zajedno, ujedinjeni vrijednostima slobode i međusobnog priznavanja kao što je to bio slučaj i dvije hiljade godina ranije.

Također, Rim je metropola s najvećim zelenim pojasom u Europi. Gradski parkovi, povijesne vile i prirodno okruženje daju mu posebnu ravnotežu, dugogodišnju integraciju između građana i prirode koja može poslužiti kao primjer za budućnost. Nije iznenađujuće da je Rim najveća poljoprivredna zona u Europi: može se pohvaliti opsežnim i često inovativnim poljoprivrednim aktivnostima. Još jednom, njegovo prošlo naslijeđe djeluje više kao poticaj nego kao teret, snažna platforma za održiva rješenja za našu zajedničku budućnost.

Rim se nije odlučio za prijedlog koji ćeodmah biti udarna vijest; ne pokušava privući pozornost pozivajući se samo na svoju prošlost. Umjesto toga odabrao je programski slogan koji se prvenstveno fokusira na sadašnjost i budućnost: “Ljudi i teritorije: urbana regeneracija, inkluzija i inovacija”. Tema ocrtava izazov koji je zajednički svim međunarodnim zajednicama i utjelovljuje preporuke sadržane u Agendi Ujedinjenih naroda 2030.

Ovaj izbor teme odnosi se na cijeli naš planet i sve njegove stanovnike. Pokriva sektore kao što su evolucija i regeneracija naših teritorija koji su sada suočeni s prijetnjama koje predstavljaju klimatske promjene i razornim učincima koje one nose sa sobom; raznolikosti i inkluzivnost naših zajednica; održivost naših urbanih aglomeracija i potreba za usvajanjem cirkularne ekonomije; lokalna, nacionalna i međunarodna decentralizacija i mobilnost; digitalna povezanost kao zamašnjak gospodarskog i društvenog razvoja. Expo 2030 Roma namjerava se pozabaviti ovim problemima poticanjem angažmana među različitim sudionicima, ocrtavanjem zajedničkog puta i identificiranjem zajedničkih rješenja.

Rim ne namjerava ući u ovaj proces kako bi povećao vlastitu vidljivost. Fokus je na uključivanju zemalja sudionica u zajednički i operativni napor koji će se ostvariti za Expo. U tu svrhu također će se u sljedećim godinama poduzeti niz zajedničkih projekata i inicijativa za definiranje i upravljanje različitim nacionalnim programima i zahtjevima.

Mjesto odabrano za ugostiti Svjetsku izložbu Expo 2030. nalazi se na periferiji Rima povezanoj s nekim od gradskih povijesnih znamenitosti i uz jedan od rimskih sveučilišnih kampusa koji će djelovati kao posrednik s velikom znanstvenom zajednicom talijanske prijestolnice. Glavni plan događaja, koji je izradio arhitekt Carlo Ratti, ima za cilj postaviti nove standarde održivosti eliminacijom emisija CO2 i ponovnom upotrebom građevinskih i drugih materijala uz očuvanje vitalnih ciklusa vode, zraka i energije. Ukratko, mjesto će, osim što će biti samodostatno, također proizvoditi čistu energiju za dobrobit zona u susjedstvu.

Rim je također glavno središte jedinstvenog prometnog sustava. Sve veće europske prijestolnice, Balkan, Sjeverna Afrika i Bliski istok nalaze se na dva sata leta od Rima, a za tri sata stiže se na cijelo područje Europe i Mediterana, od Ankare, do Beiruta i Kaira. Napredni sustav zračnih, cestovnih i brzih željezničkih veza znači da su sva glavna talijanska odredišta nadohvat ruke. 2030. ta će se vremena gotovo prepoloviti zahvaljujući novim infrastrukturnim projektima koje planira talijanska vlada.

Rim je i svjetska diplomatska prijestolnica. U njemu se nalazi 139 veleposlanstava različitih zemalja, uz ona akreditirana pri Svetoj Stolici i San Marinu. Također je domaćin 130 veleposlanstava pri UN-ovom poljoprivredno-prehrambenom središtu (FAO-IFAD-WFP) i drugih veleposlanstava akreditiranih pri Malteškom redu. U Rimu se nalazi ukupno oko 430 veleposlanstava i blizu tri tisuće rezidentnih diplomata, a da ne spominjemo mnoge kulturne institute. Rim je također vrlo živahno društveno središte, s nekoliko kulturnih udruga i nevladinih organizacija koje sežu od dobrotvornih ustanova do instituta za skrb, organizacija za obrazovanje i osposobljavanje, promicanja tehnološke pismenosti, zaštite okoliša i aktivnosti usmjerenih na proizvodnju hrane i poljoprivredu.

Konačno, logotip Roma 2030: to je stilizirani luk koji mijenja boju kako bi stvorio beskonačan niz kombinacija. Zalaže se za robusnost, usklađenu s elegancijom drevnih rimskih spomenika uz očitu referencu na našu digitalnu sadašnjost. Luk je prolaz, vrata otvorena novim i raznolikim utjecajima. Također ukazuje na zajednički put i niz mogućnosti koje uključuju zajedničko stvaranje mnogih različitih nacionalnih paviljona. Očekuje se da će 30 milijuna posjetitelja proći kroz ovaj rimski luk 2030. godine, na putu ka istraživanju izložbenih paviljona više od 150 različitih zemalja.

Posljednja Svjetska izložba održana je u arapskoj zemlji, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (Dubai 2020.-2021.). Sljedeći će se održati u Aziji, u Japanu (Osaka 2025.). Bez ikakvih gradova kandidata iz Afrike ili Latinske Amerike, opravdano je očekivati da će se izdanje 2030. održati u jednom od glavnih gradova u Europskoj uniji.

Čekamo vas u Rimu!