Pratite u\u017eivo<\/a><\/strong><\/p>\n <\/p>\n
<\/p>\n
Govor potpredsjednika Vije\u0107a i ministra vanjskih poslova i me\u0111unarodne saradnje Antonija Tajanija<\/p>\n
<\/p>\n
gospodine predsjedni\u010de Republike,<\/p>\n
predstavnici vlasti,<\/p>\n
dame i gospodo,<\/p>\n
Obilje\u017eavanje Dana sje\u0107anja, na ovoj sve\u010danoj lokaciji Kvirinalske palate, va\u017ean je doga\u0111aj, pun emocija i zna\u010denja za cijelu nacionalnu zajednicu.<\/p>\n
<\/p>\n
Dan se\u0107anja, koji je Berluskonijeva vlada pri\u017eeljkivala i ustanovila 2004. godine, suo\u010dava nas sa tragi\u010dnom stranicom nacionalne istorije. Stranica sa\u010dinjena od mu\u010deni\u0161tva mnogih nevinih ljudi, ali i od prisilnog egzodusa stotina hiljada ljudi iz njihovih domova i njihove zemlje krivih samo zato \u0161to su Italijani.<\/p>\n
Danas je dan posve\u0107en sje\u0107anju na ove prekinute \u017eivote i ove traumati\u010dne doga\u0111aje: sje\u0107am se, \u017eelim ponoviti ovaj izraz, koji zna\u010di prisje\u0107anje, po\u010dast sje\u0107anju, razmi\u0161ljanje o pro\u0161losti koja se ne mo\u017ee zaboraviti i nikada se vi\u0161e ne ponoviti.<\/p>\n
“Sje\u0107anje” dakle ne zna\u010di ni optu\u017eivanje ni revan\u0161izam. Na\u0161i susjedi na istoku, zemlje nastale raspadom jugoslovenske dr\u017eave, o\u010digledno nemaju nikakvu odgovornost za ono \u0161to se dogodilo, kako zbog toga \u0161to je za na\u0161u pravnu i moralnu civilizaciju odgovornost uvijek li\u010dna i ne prenosi se generacijama, a prije svega zato \u0161to ove zemlje nikako nisu sljedbenici komunisti\u010dkog re\u017eima Tita i njegovih nasljednika.<\/p>\n
Naprotiv, Slovenija i Hrvatska su na\u0161i partneri i prijatelji u novoj Evropi koju po\u0161tujemo mukotrpno izgra\u0111uju\u0107i, interno, u na\u0161im principima slobode, demokratije i vladavine prava; oni su na\u0161i dragocjeni partneri, u politici posebne pa\u017enje koju Italija posve\u0107uje Balkanu, nadaju\u0107i se \u010dlanstvu u Evropskoj uniji i Atlantskom savezu zemalja tog podru\u010dja koje jo\u0161 nisu dio njega.<\/p>\n
Upravo danas u Vili Madama bit \u0107u doma\u0107in sastanka ministara vanjskih poslova Grupe zemalja prijatelja Balkana, \u010dije smo stvaranje pomogli upravo da bismo ispratili zemlje regiona na putu ponovnog ujedinjenja sa evropskom porodicom.<\/p>\n
U ovoj po\u010detnoj fazi novog evropskog institucionalnog ciklusa, sna\u017eno smo \u017eeljeli va\u017eno prisustvo evropskih institucija upravo kako bismo potvrdili ovu poruku bratskog zagrljaja regionu. Li\u010dno sam zadovoljan \u0161to su visoki predstavnik Kallas i komesar za pro\u0161irenje Kos odmah sa entuzijazmom prihvatili moj poziv.<\/p>\n
\u0160tovi\u0161e, povijesni stisak ruke sa slovenskim predsjednikom Pahorom, kojeg ste Vi, gospodine predsjedni\u010de Republike, \u017eeljeli sresti na Basovizza foibi, simboli\u010dnom mjestu te velike tragedije, na najsve\u010daniji na\u010din uspostavilo je ponovno otkriveno bratstvo dva naroda.<\/p>\n
Ideolo\u0161ki fanatizam i brutalnost rata razdvojili su jedinstvo teritorije na kojoj su italijansko, slovensko i germansko stanovni\u0161tvo mirno koegzistirali i napredovali dugi niz stolje\u0107a.<\/p>\n
To nas navodi na razmi\u0161ljanje o te\u017eini bezobzirnog gesta, koji vrije\u0111a sje\u0107anje na \u017ertve. Naravno, mislim na \u010din jednog jedinog provokatora koji je proteklih dana oskrnavio mjesto Foiba di Basovizza, gest koji ne samo da vrije\u0111a poginule, ve\u0107 ponovo otvara bolne rane kod \u017eivih.<\/p>\n
Iz tog razloga \u017eelim da ponovim najo\u0161triju osudu za ovaj nepodno\u0161ljiv i neopravdan \u010din.<\/p>\n
Sre\u0107om, jedan izolirani gest, jer, \u017eelim da ponovim, duh koji karakterizira odnose ne samo izme\u0111u dr\u017eava ve\u0107 i me\u0111u narodima je, hvala Bogu, duboko druga\u010diji. To je duh koji se nalazi u potresnosti i emociji s kojom prelazimo Piazza della Transalpina u Gorici, koja je dugo bila sinonim podjela, a danas, naprotiv, simbol otvorenosti i jedinstva. Tamo gdje je bodljikava \u017eica prolazila du\u017e jedne od najstro\u017ee \u010duvanih i najrazdvojenijih granica u Evropi, danas samo linija na tlu podsje\u0107a na bol razdvajanja.<\/p>\n
\u010cinjenica da su Gorica i Nova Gorica zajedno izabrane da ispune ulogu Europske prijestolnice kulture za ovu godinu opravdava mjesto velikog kulturnog presti\u017ea i na kojem su se ra\u0111ali i razvijali mnogi knji\u017eevni i umjetni\u010dki izrazi zajedno s valorizacijom zajedni\u010dkog identiteta grada koji dvostruki talijanski i slovenski identitet definira kao mjesto susreta, trgovine, razmjene, dijeljenja vjere i vrijednosti.<\/p>\n
Va\u0161e prisustvo, gospodine predsjedni\u010de, na ceremoniji inauguracije zajedno sa slovena\u010dkom predsjednicom Musar, odaje najve\u0107u po\u010dast ovoj veoma va\u017enoj inicijativi.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Gospodine predsjedni\u010de, dame i gospodo,<\/p>\n
<\/p>\n
procijenjeno je da su \u017ertve Foibi preko \u010detiri hiljade, a da je julijansko-dalmatinskih izbjeglica prognanih sa svoje zemlje, iz zemlje svojih o\u010deva, bilo je preko tri stotine i pedeset hiljada.<\/p>\n
Ovo su brojke etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, izvr\u0161enog u ime dvije tipi\u010dne aberacije 20. stolje\u0107a, ogor\u010denog nacionalizma i komunizma.<\/p>\n
Etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje jer su bili nevine \u017ertve, ili krivi samo \u0161to su imali italijansko prezime, \u0161to su govorili italijanski jezik, \u0161to su se osje\u0107ali Italijanima. Vrijedno civilno stanovni\u0161tvo koje je stolje\u0107ima mirno koegzistiralo sa svojim slovenskim susjedima. Populacija od koje je ostalo vrlo malo nasljednika, hiljadugodi\u0161nja tradicija koja zaslu\u017euje da bude za\u0161ti\u0107ena. I u tom smislu, srda\u010dan odnos koji nas ve\u017ee za Sloveniju kona\u010dno jam\u010di po\u0161teno po\u0161tovanje za preostale talijanske manjine u Sloveniji, kao i za slovena\u010dke manjine u Italiji, koje su tako\u0111er, nikako to ne \u017eelimo pore\u0107i, bile \u017ertve progona i ugnjetavanja u doba fa\u0161isti\u010dkog totalitarizma.<\/p>\n
Prisjetili smo se brojki ove drame, koja se ne ti\u010de, \u017eelim se jo\u0161 jednom podsjetiti, boraca sukoba koji je do\u017eivio okrutnost i brutalnost, ve\u0107 \u2013 u velikoj ve\u0107ini slu\u010dajeva \u2013 bespomo\u0107nih i nedu\u017enih civila, od kojih mnogi imaju antifa\u0161isti\u010dka osje\u0107anja. Ali \u010dak i da je me\u0111u \u017ertvama bilo izolovanih slu\u010dajeva ljudi okaljanih pona\u0161anjem za osudu \u2013 i dalje bismo govorili o maloj manjini \u2013 to ne zna\u010di da bi oblici pravde po kratkom postupku i zvjerskih i okrutnih pogubljenja postali prihvatljivi.<\/p>\n
Sje\u0107anje na broj \u017ertava poma\u017ee razumjeti razmjere \u010dina, ali brojevi i dalje predstavljaju apstraktnu definiciju. To su pri\u010de, ljudski do\u017eivljaji koji nam vra\u0107aju identitet protagonista, daju nam naj\u017eivlji i najdublji osje\u0107aj onoga \u0161to se dogodilo. Pri\u010de \u017eena i mu\u0161karaca, sa njihovim naklonostima, njihovim snovima, njihovim nadama, njihovim vrijednostima.<\/p>\n
Uostalom, to je upravo ono \u0161to zlo\u010dina\u010dki autori djela genocida i etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja \u017eele u\u010diniti u svakom dijelu svijeta i u svakom trenutku u povijesti: ne da nestane samo jedan narod, nego i sje\u0107anje na narod, na pojedince koji su bili dio toga.<\/p>\n
Zbog toga je vrijedno prisjetiti se barem nekih osoba koje su bile \u017ertve masakra Foibi. Proteklih godina fokusirali smo se na pri\u010de o vojnicima ubijenim samo iz razloga \u0161to su izvr\u0161ili svoju du\u017enost i o sve\u0161tenicima koji su stradali u ime svojih vjerskih uvjerenja i pripadnosti italijanskoj zajednici. \u017drtve ideologije, \u017ertve etni\u010dke mr\u017enje, \u010desto \u017ertve privatne osvete, preru\u0161ene u politi\u010dki gest.<\/p>\n
Danas bih se prisjetio tragi\u010dne sudbine nekih \u017eena, supruga, majki, djece, u\u010ditelja, radnika, u ve\u0107ini slu\u010dajeva \u017ertava progona zbog navodnih krivica njihovih mu\u0161kih ro\u0111aka. \u017dene koje su pretrpjele sramotu i duboku ranu naru\u0161avanja svoje privatnosti i prije nego \u0161to su bile \u017ertve brutalnog ubistva.<\/p>\n
Mo\u017eda najpoznatije ime, kojim se odaje po\u010dast svima ostalima, je Norma Cossetto, studentica, nevina u svemu, ali ponosna \u0161to je Italijanka. U\u017easno je mu\u010dena, a zatim ubijena, ne zbog svoje krivice, ve\u0107 da bi se kaznila privr\u017eenost njenog oca fa\u0161izmu. Ali drama te nesretne djevojke, koju je predsjednik Ciampi \u017eelio nagraditi zlatnom medaljom za gra\u0111ansku hrabrost, svakako nije usamljen slu\u010daj.<\/p>\n
Njena tragi\u010dna sudbina spaja je, na primjer, sa tri sestre Radecchi, Foscom, Caterinom i Albinom, potonjom u poodmakloj trudno\u0107i. Tri djevojke, radnice u tvornici u Puli, imale su naviku da nakon radne smjene ostanu da \u0107askaju s vojnicima obli\u017enje kasarne Regia Aeronautica.<\/p>\n
Krive samo zbog toga, bile su otete, vi\u0161e puta zlostavljane, a zatim ba\u010deni u Terli foibu. Dvije od njih su vjerovatno jo\u0161 bile \u017eive kada je to u\u010dinjeno.<\/p>\n
Ni\u0161ta manje dirljiva nije ni sudbina Amalije Ardosi (45), koja je, uprkos tome \u0161to je partizani nisu tra\u017eili, sama tra\u017eila da prati mu\u017ea u zatvor. Tijela dvoje nesretnika prona\u0111ena su u foibi vezani jedno za drugo.<\/p>\n
A \u0161ta je sa Giuseppinom i Alice Abb\u00e0, odnosno suprugom i k\u0107erkom saobra\u0107ajnog policajca koji je ubijen u Fojbi 1943., koje su ubijene zbog poku\u0161aja pokretanja istrage o smrti njihovog supruga i oca?<\/p>\n
A mo\u017eda se i smrt u foibi Pietra Gonana, trgovca i poznatog antifa\u0161iste, mo\u017ee pripisati tu\u017enoj stranici nasilja nad \u017eenama. Godinama ranije dobio je osudu za trojicu kriminalaca koji su silovali i ubili njegovu maloljetnu k\u0107er. Isti ti zlo\u010dinci, oslobo\u0111eni i pridru\u017eeni komunisti\u010dkim partizanima, tako su se osvetili nesretnom ocu.<\/p>\n
Ove pri\u010de bi se mogle nastaviti jo\u0161 dugo, otvaraju\u0107i nove stranice u\u017easa. U fojbi su ubijene 453 nevine \u017eene, nekoliko njih su bile u\u010diteljice. \u017destina Titovih partizana nije stala ni pred njima.<\/p>\n
<\/p>\n
Gospodine predsjedni\u010de Republike,<\/p>\n
<\/p>\n
ove bolne pri\u010de govore za one koji ne govore: \u017eene, mu\u0161karce, starce, djecu, otrgnute od svojih domova, od svojih najmilijih, od topline doma\u0107eg ognji\u0161ta.<\/p>\n
Njihovo sje\u0107anje je du\u017enost prema davno zaboravljenim \u017ertvama, prema tragediji koja je u pro\u0161losti minimizirana zbog ideolo\u0161kih predrasuda. Ali njihovo sje\u0107anje je prije svega opomena na surovost rata, na ludilo me\u0111unacionalne mr\u017enje, na opasnost totaliziranja ideologija u ime kojih su u pro\u0161lom stolje\u0107u po\u010dinjeni najgnusniji zlo\u010dini koje povijest pamti, a u ime kojih je i na\u0161a domovina pretrpjela tolike gubitke i patnje.<\/p>\n
Uspomena na fojbe mo\u017ee se porediti, uprkos razli\u010ditim brojevima, sa onim iz koncentracionih logora i gulaga, da bi na\u0161u savjest svakog dana podsje\u0107ala na du\u017enost \u010duvanja mira, slobode, demokratije, bratstva me\u0111u narodima, plodne razmjene me\u0111u kulturama. Sve se to nikada definitivno ne sti\u010de. To je dar koji su nam pro\u0161le generacije dale, barem u Evropi, na Zapadu, mi smo du\u017eni da ga hrabro i \u010dvrsto \u010duvamo u na\u0161oj zemlji i na svakom mjestu u svijetu, od Ukrajine do Bliskog istoka, gdje su ove vrijednosti dovedene u pitanje surovo\u0161\u0107u u sukobima.<\/p>\n
Samo tako \u0107emo \u010duvati uspomenu na ove na\u0161e nedu\u017ene sunarodnike na na\u010din kako to oni zaista zaslu\u017euju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Potpredsjednik Vije\u0107a ministara i ministar vanjskih poslova i me\u0111unarodne suradnje Italije, Antonio Tajani govori na obilje\u017eavanju Dana sje\u0107anja, u znak sje\u0107anja na \u017ertve Fojbi i egzodusa iz Istre, Rijeke i Dalmacije. Pratite u\u017eivo Govor potpredsjednika Vije\u0107a i ministra vanjskih poslova i me\u0111unarodne saradnje Antonija Tajanija gospodine predsjedni\u010de Republike, predstavnici vlasti, dame i […]","protected":false},"author":5,"featured_media":5591,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"tags":[],"class_list":["post-5595","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5595"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5595\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5596,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5595\/revisions\/5596"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}