{"id":183,"date":"2023-04-11T18:10:30","date_gmt":"2023-04-11T16:10:30","guid":{"rendered":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/italia-e-bosnia-erzegovina\/diplomazia-economica-2\/"},"modified":"2024-10-18T10:25:42","modified_gmt":"2024-10-18T08:25:42","slug":"diplomazia-economica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/italia-e-bosnia-erzegovina\/diplomazia-economica\/","title":{"rendered":"Ekonomska diplomatija"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Op\u0161ti pregled<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ekonomski prioriteti Bosne i Hercegovine na prvom mjestu vide ubrzanje procesa evropskih integracija, tako\u0111er u svjetlu napretka postignutog 2022. (dodjela statusa kandidata za ulazak u Evropsku uniju) i 2024. (odluka EU da otvori pristupne pregovore). U ovoj perspektivi, strukturne reforme koje imaju za cilj pobolj\u0161anje efikasnosti tr\u017ei\u0161ta rada, promovisanje razvoja dinami\u010dnog i konkurentnog privatnog sektora i efikasnije upravljanje resursima stavljaju se na vrh ekonomskih prioriteta zemlje. Izbori monetarne i fiskalne politike Bosne i Hercegovine u ovom historijskom trenutku sna\u017eno su uvjetovani posljedicama pandemijske krize i sukoba u Ukrajini (smanjenje inflacije, redefinisanje lanaca vrijednosti).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Regionalna i multilateralna ekonomsko-trgovinska integracija<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Bosna i Hercegovina je 2008. godine zaklju\u010dila Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju (SSP) sa EU, koji reguli\u0161e bilateralne odnose i sa ekonomskog i komercijalnog stanovi\u0161ta. Po\u010dev\u0161i od 2022. godine, EU je po\u010dela da razvija sopstveni Plan rasta za Zapadni Balkan, kao alat za podsticanje investicija u regionu i promovisanje integracije zemalja regiona u jedinstveno tr\u017ei\u0161te \u010dak i prije ulaska u Uniju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kori\u0161tena valuta (bosanskohercegova\u010dka konvertibilna marka \u2013 skra\u0107eno BAM ili KM) je vezana za euro po fiksnom kursu (1 euro = 1,95583 KM).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U ovoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina sara\u0111uje sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana u okviru tzv. <strong>Berlinskog procesa<\/strong>, koji predstavlja komplementarni aspekt integracije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana u EU.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nakon Samita u Trstu 2017. i Samita u Sofiji 2020. godine, zemlje zapadnog Balkana po\u010dele su raditi na izgradnji <strong>zajedni\u010dkog regionalnog tr\u017ei\u0161ta<\/strong>, s ciljem promicanja oporavka nakon pandemijske krize kroz ve\u0107u integraciju na regionalnom nivou i dalje pribli\u017eavanje regije evropskom jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu u \u010detiri klju\u010dna podru\u010dja: trgovina, investicije, digitalnom sektoru i industriji i inovacijama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Bosna i Hercegovina je tako\u0111er zaklju\u010dila Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, tako\u0111er uklju\u010denim u proces stabilizacije i pridru\u017eivanja. Cilj CEFTA-e je dalja liberalizacija trgovine u regionu, potpuno eliminisanje svih trgovinskih barijera i priprema budu\u0107ih dr\u017eava \u010dlanica za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Bosna i Hercegovina je tako\u0111er zaklju\u010dila Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, koje su tako\u0111er potpisnice SSP-a sa EU. Cilj CEFTA-e je dalja liberalizacija trgovine u regionu, potpuno eliminisanje svih trgovinskih barijera i priprema budu\u0107ih dr\u017eava \u010dlanica za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nadalje, sve \u010dlanice CEFTA-e, uklju\u010duju\u0107i Bosnu i Hercegovinu, potpisale su sporazume o slobodnoj trgovini sa Evropskom asocijacijom za slobodnu trgovinu (EFTA), koju \u010dine \u0160vicarska, Norve\u0161ka, Island i Lihten\u0161tajn.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u010clanstvo i aktivno u\u010de\u0161\u0107e u multilateralnim organizacijama, kao \u0161to je Svjetska trgovinska organizacija (WTO), ostaje jedan od klju\u010dnih ciljeva spoljnotrgovinske politike Bosne i Hercegovine, koja i dalje u\u010destvuje na sastancima WTO kao zemlja posmatra\u010d.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u200bBosna i Hercegovina je potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom i u\u010destvuje u preferencijalnim trgovinskim sistemima sa SAD, Japanom, Novim Zelandom, Ruskom Federacijom, Kazahstanom, Bjelorusijom i Iranom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Italija \u2013 Bosna i Hercegovina<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ekonomski odnosi izme\u0111u Italije i Bosne i Hercegovine su se vremenom ukorijenili kako zahvaljuju\u0107i njihovoj geografskoj blizini, tako i komplementarnosti njihovih ekonomskih sistema.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U Bosni i Hercegovini, zemlji sa 3,3 miliona stanovnika (na osnovu najnovijih dostupnih zvani\u010dnih podataka, koji se odnose na popis iz 2013.) i nominalnim BDP-om u 2023. godini od 25,4 milijarde eura (izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine), Italija je drugi najve\u0107i trgovinski partner nakon Njema\u010dke; od 2021. godine Italija je glavni dobavlja\u010d Bosne i Hercegovine. Glavni italijanski proizvodi koji se izvoze u Bosnu i Hercegovinu su oni u kojima se tradicionalno isti\u010de proizvodnja Made in Italy: tekstil, odje\u0107a, ko\u017ea i galanterija, ma\u0161ine i prehrambeni proizvodi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u0160to se ti\u010de izvoza iz Bosne i Hercegovine, u odnosu na posebno sna\u017ean rast u prethodne dvije godine, izvoz u Italiju je u posljednje vrijeme do\u017eivio pad. Italija se 2023. godine, me\u0111utim, pozicionirala kao peto odredi\u0161no tr\u017ei\u0161te za bosanskohercegova\u010dku robu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema preliminarnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, tok stranih direktnih investicija u periodu januar-juni 2023. godine iznosio je 533 miliona eura (+30,4% u odnosu na isti period 2022. godine). Vode\u0107i sektor u privla\u010denju SDI ostaju finansijske usluge, a slijede telekomunikacije i trgovina na veliko. Ova tri sektora zajedno pokrivaju oko 40% ukupnih SDI (izvor: Agencija za promociju stranih ulaganja &#8211; FIPA). Italija je tako\u0111er doprinijela ovim rezultatima: tok neto SDI iz Italije u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini iznosio je 132 miliona eura, prema podacima Banke Italije; prema istom istra\u017eivanju, stanje investicija iz Italije u Bosnu i Hercegovinu iznosilo je 430 miliona eura (u 2014. ova vrijednost iznosila je 140 miliona eura; bez blagog smanjenja zaliha u vezi sa pandemijskom krizom, ovo je vrijednost je u stalnom porastu tokom posljednje decenije).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Izme\u0111u 80 i 100 italijanskih kompanija investiralo je u Bosnu i Hercegovinu, uglavnom u sektor \u010delika, obu\u0107e, odje\u0107e i drveta. Formula proizvodnje u ime tre\u0107ih lica na koju je povezano nekoliko srednjih i malih italijanskih kompanija tako\u0111e je veoma ra\u0161irena. Kona\u010dno, italijansko prisustvo u <strong>bankarskom sektoru<\/strong> je posebno zna\u010dajno: grupe Intesa Sanpaolo i Unicredit zapravo predstavljaju stub stabilnosti i trajno zauzimaju sam vrh na rang listi koja se odnosi na bankarski sektor. \u0160to se ti\u010de tercijarnog sektora, u toku je sna\u017ena ekspanzija IT sektora, uz podr\u0161ku EU kao dio podr\u0161ke digitalnoj tranziciji Zapadnog Balkana na njihovom putu ka evropskim integracijama. Nadalje, zahvaljuju\u0107i svom istorijskom, kulturnom i prije svega naturalisti\u010dkom naslije\u0111u, turisti\u010dki sektor Bosne i Hercegovine ima sna\u017ean razvojni potencijal. U ovom sektoru Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS) finansira i implementira projekte koji imaju za cilj za\u0161titu ove ba\u0161tine i podsticanje razvoja odr\u017eivog turizma, kao i podr\u0161ku projektima u poljoprivredno-prehrambenom i ruralnom razvoju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Op\u0161ti pregled Ekonomski prioriteti Bosne i Hercegovine na prvom mjestu vide ubrzanje procesa evropskih integracija, tako\u0111er u svjetlu napretka postignutog 2022. (dodjela statusa kandidata za ulazak u Evropsku uniju) i 2024. (odluka EU da otvori pristupne pregovore). U ovoj perspektivi, strukturne reforme koje imaju za cilj pobolj\u0161anje efikasnosti tr\u017ei\u0161ta rada, promovisanje razvoja dinami\u010dnog i konkurentnog [&hellip;]","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":153,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-183","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/183\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4740,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/183\/revisions\/4740"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/153"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}