{"id":153,"date":"2023-04-11T17:08:52","date_gmt":"2023-04-11T15:08:52","guid":{"rendered":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/italia-e-bosnia-erzegovina\/"},"modified":"2023-08-17T17:26:59","modified_gmt":"2023-08-17T15:26:59","slug":"italia-e-bosnia-erzegovina","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/italia-e-bosnia-erzegovina\/","title":{"rendered":"Italija i Bosna i Hercegovina"},"content":{"rendered":"

Veze izme\u0111u Italije i Bosne i Hercegovine su duge i jake<\/strong>. Neki podaci i zanimljivosti o povijesti na\u0161ih odnosa svjedo\u010de o njihovoj dinami\u010dnosti i bogatstvu<\/strong>.<\/p>\n

Bosanska kraljica Katarina Vuk\u010di\u0107 Kosa\u010da (1424.-1478.), supruga Stjepana Toma\u0161a, nakon prodora Osmanlija u kraljevstvo i atentata na tada\u0161njeg kralja Stjepana Toma\u0161evi\u0107a, sklonila se najprije u Ragusu (Dubrovnik), a potom u Rim gdje je dobila pomo\u0107 i gostoprimstvo Pape i po\u0161tovanje mje\u0161tana te je neprestano podupirala oslobo\u0111enja domovine.<\/p>\n

Nakon smrti 1478. pokopana je u crkvi Santa Maria in AraCoeli, gdje se i danas \u010duvaju njezini posmrtni ostaci.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"Regina<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Tijekom osmanske vladavine na Balkanu odnosi su rasli i ja\u010dali. Iz Dr\u017eavnog arhiva Venecije, na primjer, nedavno su se ponovno pojavili dokumentarni dokazi o sna\u017enoj vezi izme\u0111u Republike Venecije i predstavnika osmanskog carstva u Sarajevu: na primjer, u pismu iz 1625. godine du\u017ed Venecije se obratio Murteza-pa\u0161i u Sarajevu sa zahtjevom da se pove\u0107aju mogu\u0107nosti pristupa mleta\u010dkih trgovaca na bosanskohercegova\u010dko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Prvo italijansko diplomatsko predstavni\u0161tvo na podru\u010dju Bosne i Hercegovine datira iz 1862. kada je kralj Vittorio Emanuele II \u2013 samo godinu dana nakon osamostaljenja Kraljevine Italije \u2013 odlu\u010dio osnovati prvi generalni konzulat Kraljevine Italije u Sarajevu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Za vrijeme habsbur\u0161ke vladavine Bosnom i Hercegovinom, zbog velike gladi, nekoliko zajednica iz Trentina je premje\u0161teno iz Carstva u bosanske pokrajine krajem 19. stolje\u0107a. I danas u raznim krajevima Bosne i Hercegovine \u017eive zajednice gra\u0111ana italijanskog porijekla, posebno onih iz Trentina, koje su dale veliki doprinos razvoju i rastu BiH.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

I tijekom jugoslavenskog razdoblja veze izme\u0111u Italije i Bosne i Hercegovine ostale su jake. Posebno podsje\u0107amo na povijesnu posjetu Sarajevu tada\u0161njeg predsjednika Republike Sandra Pertinija u oktobru 1979. Raif Dizdarevi\u0107, prvi bo\u0161nja\u010dki predsjednik Predsjedni\u0161tva Jugoslavije, priznao je da je bio dirnut jer su grupe mladih u znak prijateljstva uzvikivale “\u017divio Sandro”. \u201cMi smo u zemlji drevne kulture i civilizacije\u201d, izjavio je tom prilikom Pertini.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sukob devedesetih godina, usprkos svojoj tragi\u010dnosti, bio je element daljnjeg ja\u010danja veza izme\u0111u Italije i Bosne i Hercegovine, a posebno izme\u0111u njihovih civilnih dru\u0161tava. Vrijedan spomena je poznati “mar\u0161 500”, nenasilna inicijativa italijanskih pacifista koji su iz Ankone oti\u0161li u Sarajevo kako bi osudili apsurdnost rata i demonstrirali za prekid sukoba. Sli\u010dna inicijativa (“Mir sada”: “Pace adesso”) se odr\u017eala i sljede\u0107e godine, a u njoj su sudjelovali\u00a0 mnogi aktivisti anga\u017eirani u inicijativama solidarnosti sa zajednicama diljem teritorija Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Italija se anga\u017eirala u do tada nepoznatim oblicima i razmjerima, kroz humanitarne inicijative i aktivnosti vrlo \u0161irokog spektra. Prihvat bosansko-hercegova\u010dkih izbjeglica bio je samo dio ove pomo\u0107i: i dan danas desetine djece svake godine odlaze u Italiju kroz programe prihvata koji su nastali tijekom sukoba devedesetih i nastavljeni tijekom godina kao oblik razmjene studenata i mladih. Istovremeno sve je ve\u0107e u\u010de\u0161\u0107e italijanskih studenata u razmjenama mladih u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Solidarnost je bila toliko \u0161iroka da ju je bilo nu\u017eno sistematizirati u strukturirani sustav odnosa: radi se o poznatom \u201eAtlasu\u201c decentralizirane suradnje izme\u0111u Italije i BiH koji je nastao devedesetih godina, a \u010diji se pozitivni u\u010dinci bilje\u017ee i danas, \u0161to dokazuje kontinuirano postojanje protokola o partnerstvu i bratimljenju izme\u0111u raznih italijanskih i bosanskohercegova\u010dkih administrativnih struktura. Kao za primjer mo\u017eemo uzeti suradnju izme\u0111u regije Pijemonte i Zeni\u010dko-dobojskog kantona, koja se formalizirala nedavno obnovljenim memorandumom o suradnji.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Osim suradnje, s vremenom su rasli i ja\u010dali politi\u010dki i diplomatski odnosi. Prva posjeta italijanskog predsjednika\u00a0 Bosni i Hercegovini je bila posjeta tada\u0161njeg predsjednika Republike Oscara Luigija Scalfara, u julu 1998.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon toga, 2002., uslijedila je posjeta predsjednika Carla Azeglia Ciampija, koji je posjetio Mostar, gdje je polo\u017eio prvi kamen za obnovu poru\u0161enog starog gradskog mosta (koji je obnovljen zahvaljuju\u0107i velikom doprinosu me\u0111unarodnih donatora, a posebno Italije) i Sarajevo.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Posljednji posjet predsjednika Republike Italije Bosni i Hercegovini je bio u maju 2016. povodom Plenarnog sastanka Samita Procesa Brdo-Brioni koji je odr\u017ean u Sarajevu: predsjednik Republike Sergio Mattarella tada se susreo s tro\u010dlanim Predsjedni\u0161tvom BiH, italijanskim vojnim kontingentom u misiji EUFOR-a \/ Althea i posjetio je zbirku suvremene umjetnosti “ARS AEVI”, koja je oduvijek bila jedan od zna\u010dajnijih izraza dinami\u010dne kulturne suradnje izme\u0111u Italije i Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Tijekom godina \u010deste su bile posjete na razini ministara vanjskih poslova. Italijanski ministar vanjskih poslova i me\u0111unarodne suradnje, Antonio Tajani, bio je u slu\u017ebenoj posjeti u Sarajevu zajedno sa svojim austrijskim kolegom u martu 2023., a ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konakovi\u0107, oti\u0161ao je sljede\u0107eg mjeseca u Rim kako bi sudjelovao na summitu ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana u organizaciji italijanske vlade.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Bilateralni odnosi izme\u0111u Italije i Bosne i Hercegovine danas su bogati i dinami\u010dni, a karakteriziraju ih razmjene na svim razinama i u svim sektorima.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Veze izme\u0111u Italije i Bosne i Hercegovine su duge i jake. Neki podaci i zanimljivosti o povijesti na\u0161ih odnosa svjedo\u010de o njihovoj dinami\u010dnosti i bogatstvu. Bosanska kraljica Katarina Vuk\u010di\u0107 Kosa\u010da (1424.-1478.), supruga Stjepana Toma\u0161a, nakon prodora Osmanlija u kraljevstvo i atentata na tada\u0161njeg kralja Stjepana Toma\u0161evi\u0107a, sklonila se najprije u Ragusu (Dubrovnik), a potom u […]","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":4,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-153","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/153","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=153"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/153\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ambsarajevo.esteri.it\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=153"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}